HSP AS

fade

22 Siječanj 2017 In BiH i iseljeništvo

Koordinator HSP AS za Republiku Austriju Mato Pindrić i koordinatorica Kluba žena starčevićanki Austrije Slavica Soldo, u subotu 21.01.2017. bili su gosti na tradicionalnoj „Večeri posavskih Hrvata“ u Beču. Ovu prigodu austrijski starčevićanci iskoristili su za predstavljanje stranke i stranačkog programa pred većim brojem hrvatskih iseljenika. Naime, u dvorani  "Casablanca" u Beču sinoć se okupilo više od 1000 austrijskih Hrvata.

Za stolom austrijskih starčevićanaca okupilo se mnogo hrvatskih iseljenika, koji su sa zanimanjem pratili izlaganje Mate Pindrića o vodećoj stranci hrvatskoga pravaštva i hrvatske desnice: "Iseljeni Hrvati već dvadeset i sedam godina žive srcem i dušom za svoju Hrvatsku. Ne štede ni ljubav ni novce kada se radi o Domovini. No pitam ja Vas, što Domovina radi za nas iseljenike? Većina hrvatskih stranaka danas je okrenuta lijevo, ili prema sredini, a oni koji su nekada davno predstavljali desnicu sada se vrlo oprezno nazivaju strankama srednje ili umjerene desnice. HSP AS po svim anketama danas predstavlja jedinu stranku desnice koja njeguje iskreno domoljublje, a prelazi izborni prag u mnogim hrvatskim krajevima. Mi austrijski Hrvati dolazimo iz Zagreba, Dalmacije, Slavonije, Posavine i Hercegovine, iz svih krajeva gdje žive Hrvati. Znate li da HSP AS danas ima oko 400 zastupnika u gradskim vijećima i županijskim skupštinama u Hrvatskoj, i putem njih glas iseljene Hrvatske daleko se čuje. Lokalni izbori u Hrvatskoj su pred nama, i pozivam Vas da u njima aktivno sudjelujete. Podržite HSP AS, stranku koja njeguje tradicionalne demokršćanske vrijednosti i vodi brigu o iseljenim Hrvatima", rekao je u svom govoru Mate Pindrić.

Bilo je ovo prvo veće predstavljanje HSP AS u Beču, te je Mato Pindrić ovom prilikom dao intervju "Posavskoj televiziji" koji možete gledati u redovnom programu PTV-a. Njegova zamjenica, i koordinatorica Kluba žena starčevićanki Austrije Slavica Soldo, ovom prilikom radila je na upisu novih članova, prisutni austrijski Hrvati ispunili su veći broj stranačkih zamolnica.

10 Studeni 2016 In BiH i iseljeništvo

Članica Predsjedništva stranke i koordinatorica HSP AS za Brodsko-posavsku županiju ovih dana sudjeluje u radu Parlamentarne grupe BiH u švicarskom parlamentu.

Radni dio održava se u sjedištu švicarskog parlamenta u Bernu te je važno istaknuti kako je njena aktivnost usmjerena kako bi doprinijela opstanku i ostanku Hrvata u BiH ali i da potakne mogućnost suradnje sa Hrvatima iz Domovine.

Ovom prigodom najavljena je ratifikacija Protokola između Hrvatske kao članice EU i Švicarske. Potpisivanje tog protokola omogućiti će Hrvatima slobodu kretanja i rada u Švicaraskoj pod jednakim uvijetima koje imaju i ostali građani EU. Podsjetimo da su Hrvati do sada bili ograničeni u navedenom referendumom od 09.02.2014.

Nakon radnog dijela sjednice upriličen je posjet konzulatu BiH u Bernu.

27 Listopad 2016 In BiH i iseljeništvo

Dana 27.10.2016. u Mariboru upriličen je komemorativni program putem kojeg  su  se brojni hodočasnici na dostojanstven način oprostili od ekshumiranih žrtava , ubijenih na svirep način od strane komunističke vlasti ex Jugoslavije te bačeni u Hudu jamu u Sloveniji. Huda jama jedna je od najokrutnijih stratišta nakon Drugog svjetskog rata u Sloveniji, a radi se o ulazu u bivši rudnik kod Laškog. Nakon 71 godine prvi Dan mrtvih 800 žrtava iz ove jame dočekati će u obilježenom i priznatom grobu. To nije kraj jer prema podacima komisije u ovu strašnu jamu bačeno je više od 3000 žrtava. Prvo obilježavanje ovog stratišta bilo je početkom devedesetih podizanjemk kapelice na ulazu u jamu. Kada je počelo istraživanje trebalo je više od osam mjeseci da se dođe do prvih žrtava, probijajući jedanaest zidanih barikada te iznoseći više od 400 kubnih metara građevinskog materijala.Takvo istraživanje moglo se provesti tek donošenjem novog zakona u Sloveniji te se nadamo kako će ovo biti pokretanje daljnje ekshumacije iz Hude jame, Slovenije , ali i iz drugih djelova ovog djela Europe gdje je evidentirano na stotine većih masovnih grobnica.Protokol opraštaja od žrtava počeo je i završio u spomen parku na groblju Dobrava u Mariboru u naznočnosti najviših crkvenih i državnih predstavnika Slovenije i Hrvatske. Sv.Misa zadušnica služena je u katedrali u Mariboru istoga dana s početkom u 14,00 sati. Brojni članovi i dužnosnici HSP AS iz Hrvatske,BiH te drugih djelova Europe i svijeta nazočili su ovom bolnom i dostojanstvenom ispraćaju nevinih žrtava totalitarnog i zločinačkog, komunističkog sistema. Izaslanstvo HSP AS predvodio je glavni tajnik stranke Pero Ćorić, a u njemu su bili član časnog suda Krešimir Vrljić i član Predsjedništva stranke Boris Fažo iz Zagreba.

Odgovarajući na upit hrvatskih i slovenskih medija Pero Ćorić rekao je: „Za istinu i pravdu nikada nije kasno, nedavno smo svjedočili kasno pristigloj pravdi obitelji Đureković koja nažalost stigla temeljem Njemačkog suda. Temeljem posebno Slovenskog zakona ubrzao se proces iskapanja velikog broja jama u Sloveniji gdje su bačene žrtve partizanskog i komunističkog terora. Sličan primjer bi trebala slijediti i Hrvatska. HSP AS nikada neće odustati od lustracije bez obzira što je velika većina komunističkih zločinaca već mrtva. Istina i pravda nemaju alternative.“

Povodom navedene komemoracije i današnjeg dana HSP AS je izašao sa priopćenjem koje vam donosimo u cijelosti.

„HSP AS smatra kako je naša politička i društvena odgovornost upozoriti na lošu praksu u odnosu prema mnogobrojnim žrtvama totalitarnog komunističkog režima, a koja u Hrvatskoj još uvijek nije poprimila suvremena europska načela niti se povodi za suvremenim društvenim tendencijama.

Povod za ovo priopćenje komemorativni je pokop žrtava Hude jame, koji će biti održan u četvrtak 27. listopada 2016. Riječ je o programu pokopa i komemoracije posmrtnih ostataka približno 800 žrtava komunističkih poratnih zločina iz stratišta u Hudoj jami. Valja podsjetiti kako su neposredno nakon završetka Drugoga svjetskoga rata jugoslavenske komunističke vlasti su u rudnik Barbarin rov u mjestu Huda jama bez ikakvog suđenja odvezli približno 3000 ljudi te su ih u rudokopu žive zatvorili. Među žrtvama koje su umirale u najstrašnijim mukama bilo je približno 2000 Hrvata te 1000 Slovenaca i pripadnika njemačke etničke manjine iz Slovenije. Među žrtvama je veliki broj žena, staraca i malodobnih osoba. Slovenska državna komisija 2009. godine ekshumirala je dio žrtava (njih približno 800), koje su do početka listopada 2016. bile smještene u sramotnim uvjetima. Prijenos posmrtnih ostataka iz Hude jame u Spomen park Dobrava kod Maribora započelo je 3. listopada 2016., a na ispraćaju 800 žrtava bili su prisutni hodočasnici iz Hrvatske i Slovenije, među kojima i predsjednik Slovenije g. Borut Pahor i slovenski crkveni velikodostojnici. Skandalozno je što ispraćaju žrtava nije prisustvovao nijedan službeni predstavnik države Republike Hrvatske.

Što o ovom slučaju kažu zakoni RH? Prije svega treba istaknuti kako je 2011. godine donesen Zakon o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon drugog svjetskog rata (NN 31/11), koji je ubrzo 2012. godine zamijenjen Zakonom o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog dvjetskog rata i poslijeratnog razdoblja (NN 143/12). Prvi od navedenih zakona jasno ističe kako: „U duhu humanog odnosa prema žrtvi, a u skladu s Rezolucijom o osudi komunizma i komunističkih zločina Vijeća Europe, Republika Hrvatska preuzima brigu u pronalaženju, obilježavanju i dostojnom, trajnom održavanju grobova žrtava komunističkih zločina.“ – Članak 2. Članak 4. Donosi i dodatnu definiciju postupanja s žrtvama i kaže između ostaloga: „....Pod žrtvama komunističkih zločina podrazumijevaju se i građani ubijeni i umrli nakon završetka Drugog svjetskog rata u logorima, zatvorima ili ubijeni iz političkih razloga na bilo koji način u zemlji i inozemstvu.“ U svrhu navedenoga i svega onoga što ovdje nismo uspjeli navesti osnovan je i Ured za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkog zločina nakon Drugog svjetskog rata. Jedna od značajnih uredbi ovoga ureda bilja je istaknuta u Članaku 10.:“Na temelju ovoga Zakona Ured je ovlašten zahtijevati od arhiva, muzeja, crkvenih institucija, upravnih organizacija, političkih organizacija, udruga i drugih pravnih osoba i institucija da joj stave na uvid svu dokumentaciju kojom raspolažu, a koja je bitna za djelatnost samog Ureda. Sve pravne osobe i institucije iz stavka 1. ovoga članka dužne su postupiti po zahtjevu Ureda.“

Donošenjem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog dvjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, (NN 143/12) ovaj Ured je ukinut, a provedba Zakona stavljena je pod djelokrug ministarstva nadležnog za branitelje. Iako sa značajnim izmjenama Članak 3.ovoga Zakona kazuje:“ Izvršenje obveze istraživanja i uređenja grobova žrtava poslijeratnog razdoblja i vođenja evidencija o pronađenim mjestima i broju žrtava u njima te postupanja s pronađenim posmrtnim ostacima žrtava Drugog svjetskog rata i žrtava poslijeratnog razdoblja i njihovog dostojnog zbrinjavanja, te dostojnoga trajnog održavanja vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i žrtava poslijeratnog razdoblja, sukladno odredbama ovoga Zakona, preuzima Republika Hrvatska.“

Slijedom svega navedenoga smatramo kako je učinjen teško nadoknadiv propust izvršne vlasti RH spram žrtava Hude jame i njihovih obitelji i ovim putem apeliramo na pozvane da se ovakve greške više ne ponavljaju. Ako želimo izgraditi modernu i europsku Hrvatsku krajnje je vrijeme da počnemo provoditi moderne europske zakone.“

22 Listopad 2016 In BiH i iseljeništvo

Dana 21.10.2016. dopredsjednik stranke iz Šibenika Florijan Žižić boravio je u Crnoj Gori. Tom prilikom posjetio je Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore gdje se susreo sa Zvonimirom Dekovićem koji je porijeklom iz Rogoznice te predsjednikom Hrvatske građanske inicijative. Istom prilikom se susreo sa jedinim hrvatskim zastupnikom u Parlamentu Crne Gore ispred HGI Adrijanom Vuksanovićem. Zastupniku je uručio šibensku kapu, knjigu "Rupski libar" te suvenir privjesak dalmatinski bajam, ručni rad prof. Zlatka Jurice. Ovom susretu pridružio im se i hrvatski konzul u Crnoj Gori Hrvoje Vuković.

"Kroz razgovore i druženje potaknuli smo jednu divnu suradnju naših Hrvata sa Šibensko-kninskom županijom i Domovinom", rekao je Florijan Žižić.

Dogovren je odmah idući susret koji će biti u Šibensko-kninskoj županiji gdje će domaćin biti dopredsjednik stranke Florijan Žižić.

Stranica 1 od 12

Newsletter

AcyMailing: Could not load compat file for J2.5.28This module can not work without the AcyMailing Component

Kontaktirajte nas

Čulinečka 119, 10 000 Zagreb, Hrvatska.

  • Telefon: +385 01 2865 261
  • Fax: +385 01 2865 264

Pratite nas putem

Na društvenim mrežama smo. Pratite nas.
Nalazite se ovdje: Naslovnica Novosti Displaying items by tag: Iseljeništvo