HSP AS

fade

16 Prosinac 2016 In BiH i iseljeništvo

Dana 15.12.2016. godine međunarodni tajnik HSP AS te dekan Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomacije Sveučilišta Hercegovina, dr. sc. Gordan Radić docent gostovao je u televizijskom talk-showu „ZABRANJENI FORUM" na PINK BH. Tema emisije je bila motivirana događanjima u okruženju i političko diplomatskim trzavicama između Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske, a nosila je naziv „Bosna i Hercegovina prijetnja regiji - još jedna predstava vlasti, ili...?!".

Gledatelji su imali prigodu vidjeti zapažen nastup dekana Radića, koji je zastupao tezu da u Bosna i Hercegoovine nije prijetnja, ali da u Bosni i Hercegovini postoje pojedinci i grupe koje su povezane sa terorističkim organizacijama koje podupiru takozvanu islamsku državu. Većina od sugovornika u emisiji su negirali tezu o opasnosti od terorizma, ali ih je profesor Radić demantirao izviješćima sigurnosnih agencija i konkretnim terorističkim aktima izvedenim na prostoru Bosne i Hercegovine povezanim s islamstičkim terorističkim organizacijama poput napada auto bombom na stambenu zgradu u Mostaru u neposrednoj blizini Policijske stanice Mostar, terorističkog napada na Policijsku stanicu u Bugojnu, terorističkog napada rafalima iz automatske puške na Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, napada u Zvorniku, terorističkog čina ubojstva dvojice vojnika iz Vojarne Rajlovac u Sarajevu itd.

Za izjave Predsjednice Republike Hrvatske gospođe Kolinde Grabar Kitarović o opasnostima iz Bosne i Hercegovine profesor Radić utvrdio je da su opravdane i utemeljene na obavještajnim podacima i vjerodostojnosti Predsjednice koja je cijenjena osoba u krugovima NATO-a s obzirom da je prethodno obavljala visoku dužnost u tom Savezu.

Glede položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini profesor Radić potcrtao je važnost donošenja novog izbornog zakona koji će biti pravedan prema Hrvatima i onemogućiti da izbornim inženjeringom drugi narodi mogu birati zastupnike Hrvata u predstavnička tijela. Istaknuo je i važnost interveniranja u Daytonski sporazum koji je prema njegovim riječima nasušno treba evoluciju koja je prirodni proces kako u prirodi tako i u državno političkom uređenju država. Dekan Radić upozorio je i na stalnu desubjektivizaciju političkih prava Hrvata koja je prisutna i koja kako vrijeme prolazi poprima sve veće obrise kako na sliku Bosne i Hercegovine tako i na cjelokupni hrvatski korpus u Bosni i Hercegovini.

U studiju su bili nazočni studenti Američkog univerziteta u BiH i studenti Sveučilišta Hercegovina kao gledatelji, a zanimljivo je bilo vidjeti da su na pitanje jesu li za ulazak Bosne i Hercegovine u Europsku uniju njih dvije trećine odgovorile da jesu i jedna trećina da ne podržava ulazak u EU.
Studenti Sveučilišta Hercegovina su svi podržali ulazak BiH u Europsku uniju, dok su studenti s Američkog Univerziteta u BiH iz Sarajeva bili podijeljeni po tom pitanju. Što taj negativan odgovor dijela studenata iz Sarajeva znači i kakvu poruku šalje možemo samo nagađati?!

03 Rujan 2014 In BiH i iseljeništvo

Član Predsjedništva stranke i dekan mostarskog Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomacije dr. sc. Gordan Radić putem medijskog priopćenja progovorio je o položaju Hrvata u iseljeništvu i BiH.

Posljednjih dana kroz medije u Hrvatskoj često slušamo, gledamo i čitamo o stranim ulagačima i potenciranju stranih ulaganja kroz dodjeljivanje državljanstava Republike Hrvatske, a sve to u cilju gospodarskog oporavka zemlje čiji BDP iz mjeseca u mjesec bilježi negativne trendove. Zasigurno, to nije ideja koju treba objeručke prihvatiti. Ne treba po svaku cijenu davati državljanstva Republike Hrvatske i na taj način u pojedinim slučajevima, ulagačima koji nerijetko dolaze s „prljavim novcem“, poslužiti kao oaza za njihove prethodne sumnjive djelatnosti. Ovo je  je još jedan u nizu dokaza o nesnalaženju gospodarskog „tima“ vladajućih u rješavanju problema u kom se nalazi hrvatsko gospodarstvo.

Republika Hrvatska ima jako brojno iseljeništvo ( kalkulira se s brojkom od 4 milijuna Hrvata izvan Domovine) koju treba uključiti u projekte oporavka gospodarstva. Svakom domoljubu Hrvatu bi trebala biti u mislima i na srcu ideja da Republika Hrvatska svoju dijasporu uključi u oporavak hrvatskog društva, kako gospodarski tako i moralni. Hrvatska dijaspora je cjeloviti i nedjeljivi dio nacionalnog bića. Ciljevi Republike Hrvatske u odnosu na ovu populaciju moraju biti usmjereni ka postizanju sadržajnijeg jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske. Na temelju svjesnosti o krizi u kojoj se trenutačno nalazimo dijasporu nužno moramo uključiti u projekte gospodarskog oporavka. Od neovisnosti pa na ovamo to se činilo samo deklarativno, ali ne i u stvarnom životu. Stoga, trebamo inicirati aktivnosti uključivanja hrvatske dijaspore u nacionalno gospodarstvo kroz projekte i subvencije vezane za iseljenike i povratnike iz iseljeništva i potporu Hrvatima u BiH od kojih mnogi otuda vuku korijene. Privlačenje iseljenika ulagača i iseljenika povratnika u Republiku Hrvatsku treba potaknuti i novim ustavnim rješenjima kroz osiguranje sudjelovanja 10 % -15 % zastupnika dijaspore u predstavničkom tijelu, Hrvatskom Saboru od ukupnog broja svih zastupnika. Ova gesta prema našim iseljenicima dala bi im zeleno svjetlo dobrodošlice i sigurnost da ih domovina dočekuje s pozitivnim nakanama.

Republika Hrvatska nasušno treba svoju dijasporu, osobito sada kada se nalazi unutar jedne velike asocijacije država koju nazivamo Europska unija i u situaciji gdje Hrvati Bosne i Hercegovine nisu jednakopravni unutar tronacionalne države. Bez potpore iseljene Hrvatske unutar Europske unije postajemo u potpunosti ovisni o stranom kapitalu. Od tog kapitala biti ćemo ovisni, jer nam kupuju sve što se može kupiti, pretvarajući nas na taj način slugama u vlastitoj zemlji. Jedan od značajnijih kotača zamašnjaka u provedbi nove politike prema hrvatskom iseljeništvu i njegovoj ulozi u oporavku i razvoju cjelokupnog hrvatskog društva trebalo bi biti donošenje Zakona o dijaspori koji bi slijedio domoljubne interese i bio na tragu sličnih zakona donesenih u Irskoj i Izraelu.

Što se tiče Hrvata u Bosni i Hercegovini,  neravnopravan položaj je činjenično stanje u odnosu na ostala dva konstitutivna naroda. Pred ovim ne smijemo žmiriti, niti smijemo u skladu s Ustavnom obvezom ovu činjenicu zanemariti i olako shvatiti. S obzirom da je Republika Hrvatska dio velike zajednice naroda Europske unije, potrebno je jasno artikulirati i ostvariti interes da hrvatski narod u Bosni i Hercegovini svoj ravnopravan položaj teži ostvariti na temelju i kroz europske vrijednosti.

Važeća zakonska rješenja u Bosni i Hercegovini, bilo da se radi o entitetskim, ili državnim ne daju ista prava Hrvatima kao i ostalim konstitutivnim narodima. Najznačajnije je sada istrajati na zagovaranju i ostvarivanju jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, inzistirati na donošenju izmjena u izbornom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine čime bi se ostvarila prava koja su temeljena na Povelji Ujedinjenih naroda. U Ustav Bosne i Hercegovine neophodno je inkorporirati stavak koji jamči da jedan narod drugome ne može birati predstavnike. Osobito je bitno sad kad je Hrvatska već s jednogodišnjim iskustvom članstva u Europskoj uniji podupirati unutar Unije i u međunarodnim krugovima izmjenu Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji ne smije biti po građanskom modelu „jedan čovjek jedan glas“, jer bez te izmjene Hrvati nikada neće moći biti birani u predstavnička tijela počevši od lokalne pa sve do državne razine u BiH.
Pored ovog ustavnog određenja treba inzistirati na zagovaranju rješenja pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini na tragu rezolucije Vijeća Europe koja govori o federalizaciji Bosne i Hercegovine. Na koncu, ali ne i manje važno treba istaknuti i status grada Mostara kojega se mora urediti novim Statutom, jednako kao i sve ostale gradove u Bosni i Hercegovini.

Kao zaključak svega dosad navedenog, nameće se potreba osnivanja i otvaranja Državnog ureda za pitanja iseljeništva i Hrvata Bosne i Hercegovine. Mostar treba biti geostrateška i geopolitička ishodišna točka koja zaslužuje pozornost hrvatske dijaspore, kako zbog opstojnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini, tako i kao vezivna točka Hrvata iz cijeloga svijeta, a otvaranjem ureda ovakvog tipa on bi to i postao. Sada kada je Republika Hrvatska članica EU, treba učiniti ovaj korak kao jamstvo opstojnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini, a ujedno i kao zalog priključenja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.

21 Lipanj 2014 In BiH i iseljeništvo

Glavni tajnik HSP AS Pero Ćorić posjetio je vodstvo sestrinske stranke HSP AS BiH. Dana 20.06.2014. održan je radni sastanak sa vodstvom stranke u Mostaru, u hotelu „Ero“. Uz glavnog tajnika Peru Ćorića i predsjednika HSP AS BiH Milijana Nakića sastanku su nazočili stranački kandidati HSP AS BiH te član HSP AS i dekan mostarskog Fakulteta međunarodnih odnosa i diplomacije dr. sc. Gordan Radić.

U uvodu se glavni tajnik Pero Ćorić zahvalio vodstvu, dužnosnicima i članovima HSP AS BiH na doprinosu pri postizanju izuzetnih izbornih rezultata koje je postigla na nedavnom održanim izborima za EU parlament Domoljubna koalicija, HSP AS i predsjednica stranke i Europarlamentarka Ruža Tomašić.

Opći izbori za BiH održavaju se 12.10.2014. Sukladno izbornom zakonu BiH HSP AS BiH prikupio je potrebiti broj potpisa za izlazak na navedene izbore na svim razinama, te su isti verificirani od strane Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Uplaćene su i potrebite kvote te postignut sporazum o zajedničkom izlasku stranaka sa Hrvatskim predznakom u koaliciji na Državnoj i Federalnoj razini. HSP AS BiH, HDZ, HKDU, HSS... izlaze na izore kao Hrvatski Narodni Sabor (HNS).

HSP AS BiH daje potporu hrvatskom članu Predsjedništva BiH iz redova HNS-a. Sukladno dogovoru članica HNS-a HSP AS BiH u županijama sa večinskim hrvatskim življem izlazi sa samostalnim listama. Na tragu širenja našeg zajedničkog političkog projekta „Pravaški kišobran“ treba istaknuti da HČSP BiH izlazi na listama HSP AS BiH ali pod našim imenom. Druge političke opcije koje nose ime slično našem te su ga u nedavnoj prošlosti zlorabili nisu uspjeli skupiti dovoljan broj potpisa za valjanu kandidaturu.

Završni zaključak Pere Ćorića u Mostaru je bio kako je HSP AS BiH spreman za izbore te je našim kandidatima i dužnosnicima obećao nesebičnu potporu u svakom obliku u pretkampanji i kampanji za navedene izbore od strane HSP AS. Ono što ih je najviše zanimalo, on je i potvrdio, a to je da će predsjednica stranke i Europarlamentarka Ruža Tomašić svaki svoj slobodan trenutak od brojnih obveza u EU parlamentu iskoristiti te sudjelovati u njihovoj kampanji i na taj im način pomoći da postignu što bolji izborni rezultat.

Newsletter

AcyMailing: Could not load compat file for J2.5.28This module can not work without the AcyMailing Component

Kontaktirajte nas

Čulinečka 119, 10 000 Zagreb, Hrvatska.

  • Telefon: +385 01 2865 261
  • Fax: +385 01 2865 264

Pratite nas putem

Na društvenim mrežama smo. Pratite nas.
Nalazite se ovdje: Naslovnica Novosti Displaying items by tag: Gordan Radić